Putovanje na Island dugo je bilo komplicirano zbog skupih karata. A sada se čini kao da svi odjednom idu na Island. Karte su pojeftinile i Island nam je napokon dostupan. Osim Hrvatske koja je posljednjih desetak godina svjetski hit kao nepoznata, a prelijepa i dostupna destinacija, Island se redovito nalazi na vrhu TOP ljestvica država koje MORATE VIDJETI.
O rastu turizma najbolje govore same brojke: u 2017. godini Island je posjetilo 7 puta više turista nego što Island ima stanovnika, dok je u 2025. godini to bilo „tek“ 6 puta više.
Naime, stanovnika na Islandu ima svega oko 390.000, a čak 2,25 milijuna turista je došlo je u posjet u 2025. godini.
Upravo je 2017. godina bila prekretnica jer je te godine Island posjetilo gotovo trećinu više turista nego prethodne godine. Dakle, „eksplodiralo je“ u samo godinu dana.
Zar nemamo svi nekog prijatelja koji je oduševljen Islandom, ne prestaje pričati o čudesnoj prirodi, nagovara sve da se tamo presele? Puna usta Islanda na sve strane. Ali zaslužio je. Ta čudesna zemlja leda i vatre dobiva pažnju kakvu zaslužuje.
Termalni bazeni, eruptirajući gejziri, vodopadi, ledenjaci, crne plaže i aurora borealis napravili su od Islanda zemlju za razglednice, i to neke Photoshop-like razglednice za koje ne vjeruješ da takvo što zaista postoji u stvarnosti. I Island je destinacija na koju se ide tijekom cijele godine. Jer ljeto nema auroru, a zima nema zelenilo.
Prije nego vam krenemo s detaljnjim savjetima oko Islanda, prvo da odgovorimo na vječna pitanja oko Islanda.
Prvo: je li na Islandu skupo? Jest. Jako je sve skupo. Od smještaja preko benzina pa do hrane. Možda vam ne bi bilo skupo da živite u San Franciscu ili Londonu pa ste već navikli da porcija ribe s krumpirićama košta 30 eura, ali za prosječnog Hrvata Island je dobrano skup.
Recimo samo da se mnogi turisti hrane na benzinskim postajama gdje su restorani na traku koji nude povoljnija jela pa ćete tako komad lososa s krumpirom platiti 30 eura.
Drugo: kakvo je vrijeme na Islandu? Iznenađujuće uglavnom. Kiša često pada, vjetar još češće puše i svakako ponesite kabanicu i duge rukave, čak i ako idete usred ljeta. Vjetrovka vam je obavezna, kao i dobre gojzerice.
Treće: koliko mi dana treba za Reykjavik, a koliko za obići cijeli Island? Reykjavik je toliko malen grad da vam više od dan-dva zaista ne treba da provedete u tom gradu. Radije uzmite rent-a-car i obiđite otok. Optimalno je na Islandu biti 7 dana, a naravno da je preporuka da odete na 14 i istražite baš sve.
Već smo vam pisali o nekim prirodnim čudesima koji su najveći razlozi turista za posjet Islandu, a u ovom blogu ćemo se posvetiti konkretnijim savjetima oko cijena, ušteda, prijevoza, hrane i pića, otprilike svega što bi vas trebalo zanimati kao privremenog posjetitelja.
Reykjavik je glavni grad Islanda, s otprilike 138.000 stanovnika i slovi kao najsigurniji grad na svijetu. Policija u tom gradu doslovno nema što za raditi pa imaju i Instagram account pun mačaka i pasa, čak i plišanih igračaka.
Kada planirate dolazak u Reykjavik, već prilikom kupnje aviokarte kupite i autobusnu kartu Flybusa koja će vas voziti od aerodroma Keflavik do autobusne stranice u centru grada. Ako kartu kupite online, uštedjet ćete više nego ako je kupite na aerodromu. U autobusu imate besplatan wifi pa će vam super doći da se javite svojima da ste stigli tijekom 45-minutne vožnje do grada.
Taksi će vas od aerodroma inače doći oko 100 eura pa svakako savjetujemo da probate uštedjeti već po dolasku.
U samom Reykjaviku nemate bogzna što raditi, ali šetnja centralnom ulicom s odom u duginim bojama je obavezna razglednica.
Osim toga imate zgodnih stvari poput Perlana, muzeja koji je inicijalno bio sagrađen da čuva termalnu vodu, a danas je odlično mjesto da doznate više informacija o povijesti Islanda. Ima i predivnu terasu koja pruža pogled od 360 stupnjeva na okolicu. Muzej je dosta malen, ali prava atrakcija tu je ledena špilja koja vam pokazuje kako izgleda svijet unutar ledenjaka. Na terasi je restoran, ali pazite se cijena.
Volite li muzeje, posjetite i Muzej umjetnosti na čak tri lokacije (Hafnarhús, Kjarvalsstaðir i Ásmundarsafn). Glavna lokacija je Hafnarhús u staroj luci sa stalnom postavom radova islandskog pop umjetnika Erra. Ulaz u muzej je besplatan uz City card, a na najvišem katu nalazi se i kafić s pogledom na luku. Na toj se lokaciji svake godine u studenom odvija i Airwaves festival elektroničke i rock glazbe.
Koncertna dvorana Harpa također je zgodno zdanje sagrađeno od stakla. Ono što je posebno jest da se Sunčeva svjetlost za lijepih dana presijava u različitim bojama, a zgrada noću svijetli pa se može vidjeti iz daljine. Unutra se nalazi i mali shopping centar s kinom.
Najbolji pogled na Reykjavik je s vrha crkve Hallgrímskirkja pa se svakako popenjite liftom ili stepenicama.
Za informiranje o događanjima u gradu i na Islandu pratite web stranicu Grapevine.
Nakon još malo šetnje gradom, najbolje da unajmite automobil i krenete istraživati otok čudesnih krajolika.
Volite li popiti alkohol, na aerodromu prvo idite u duty-free shop (imate jedan odmah pored mjesta za preuzimanje prtljage) i tamo kupite bocu omiljenog pića jer je alkohol jako skup na Islandu. Što se tiče vode, možete ju piti iz slavine pa nećete trošiti novac na to.
Hrana na Islandu je skupa jer je Island ipak otok i puno toga uvozi, a i zemlja im je takva da nije pogodna za poljoprivrednu djelatnost koja bi prehranila 350.000 stanovnika.
Ako ste „tanki s novcima“, radije odsjednite u nekom Airbnb-u, unajmljenoj kolibi i kupujte u trgovinama Bónus, (žuta s logotipom svinje) Nettó i Krónan koji su cjenovno pristupačniji. Ignorirajte trgovine 24/7 koje su namijenjene prvenstveno turistima i skuplje su. Najskuplji lanac je ipak 10-11 tako da to imajte na umu. Ne ulazite tamo.
No, vratimo se na namirnice i prehranu... onu nordijsku.
U ne tako davnoj povijesti islandska kuhinja sastojala se od janjećeg gulaša i riblja kaša. Danas su neki od restorana u Reykjaviku na popisu najboljih u Europi, poput Dill gdje je fokus na nordijskoj kuhinji s lokalnim namirnicama kombiniranu s molekularnom gastronomijom i tehnikama koje se koriste u vrhunskim restoranima. Zamislite npr. bakalar s pjenicom od morskih plodova i kobasicu od soba. U ovaj restoran idite ako ste dobili manji zgoditak na lotu.
Ako idete u restorane, dobro je za znati da se račun u gotovo svim mjestima plaća na šanku nakon što pojedete. Tako da nemojte čekati konobara da vam donese račun. Uglavnom se plaća karticama.
Evo nekih popularnih mjesta u gradu: Mokka Kaffi (kavana, kafić), Bergsson Matus (kafić), Kaldi (kafić), Mikellar & Friends (pivnica), Kaffibarinn (lokalni pub), Grillmarkadurinn (restoran), Snaps Bistro Bar (restoran u koji idu lokalci), Valdis (sladoled).
Svakako ne propustite ikonsku islandsku hranu – hot dog. Ne zezamo vas, islandski hot dog je nadaleko popularan, a radi se od janjetine. Ako ga naručite sa svim (“ein með öllu”), dobit ćete slatki senf, sirovi i pečeni luk, remuladni umak i kečap. Košta oko 300 ISK-a (oko 2 eura). Možete ih naći na bilo kojoj benzinskoj pumpi ili u trgovini, a lokalci se kunu da je najbolji onaj u Bæjarins Beztu Pylsur, gdje su jeli Bill Clinton i članovi benda Metallica. Zapravo je to mali štand blizu Harpe.
Kad vam se ne jede hot dog, a ni ne kuha u unajmljenom stanu, kolibi ili hostelu, povoljno jedite u Noodle Station gdje za oko 8 € možete dobiti ogromnu posudu juhe s rezancima.
Svi će vam reći da na Islandu treba probati fermentiranog morskog psa. Nemojte. Eto, upozoreni ste.
Neki restorani nude i jela od kita i ptice tupika (puffin) i iako nisu zabranjeni za jelo, lokalci preporučaju da ne sudjelujete u toj zabavi za turiste kako ne biste doprinijeli izumiranju tih divnih bića.
Reykjavik ima zaista puno kafića za grad svoje veličine, ali na to smo mi u Hrvatskoj navikli. Izlazi se vikendom, i to uglavnom ne prije ponoći, a ostaje se do 4-5 ujutro. Imate dosta klubova na raspolaganju, od žive glazbe preko viski barova pa do klasičnijih klubova, a fora je i tematski Big Lebowski bar. Najbolje lokalno craft pivo pije se u ranije spomenutom Kaldi Baru.
Plava laguna ili The Blue Lagoon koju ste vidjeli na gotovo svim fotografijama Islanda, nalazi se na 40 minuta vožnje od Reykjavika i vrlo blizu aerodroma pa je mnogima to ili prva ili zadnja stanica na Islandu. I tamo je vječno gužva. No ako želite ići, preporuka je da unaprijed kupite ulaznice obzirom da postoji ograničenje po broju posjetitelja po satu te se ulaznice mogu rasprodati.
Tajna laguna ili The Secret Lagoon nalazi se nešto bliže, na svega 30 minuta od grada, a manja je i s manje gužve. Tajna laguna ne prima djecu pa imajte to na umu kad putujete. Osim toga, nude vam posebnu uslugu saune i rituala, koje su za preporuku. Osnovna cijena ulaza je nekih 30-ak eura, a obavezno online rezervirajte termin.
Noću se u obje lagune možete okupati, a tada dobijete posebne kapice i držače za noge kako biste mogli plutati i opustiti se u jednom od najljepših prizora koja nam priroda može pružiti.
I na oba mjesta možete kupiti i pića. Želite li od tamo doći s fotografijom, kupite vodonepropusnu zaštitu za mobitel!
Odlično umjetno termalno jezero Mývatn imate i na sjeveru Islanda, na nekih 100-ak km udaljenosti od Arktičkog kruga, a za javnost je otvoreno čitavu godinu.
Preporučamo da isprobate i vanjski bazen u malenom selu Hofsósu. Grijani vanjski infinity bazen s temperaturom od 32°C ima pogled na ocean. Ulaznica je 1400 ISK-a (oko 9 eura), a za to dobijete besplatnu vodu i kavu. Važno je za znati da ćete se vrlo vjerojatno prije svakog ulaska u bazen morati prvo potpuno goli oprati koristeći sapun.
Islandski džemper na Islandu je nešto kao paška čipka kod nas – prepoznatljiv komad rukotvorine koja je i odličan suvenir. Islandski džemper možete kupiti jedino u udruzi pletača Islanda ili Handknitting Association of Iceland. Imaju dvije fizičke trgovine u Reykjaviku, a ako ih kupite podržat ćete lokalno stanovništvo koje se bavi njihovom izradom. No, skupi su, u prosjeku koštaju 190 eura. Stoga ako želite islandski džemper, potražite ga u trgovinama Crvenog križa, Vojske spasa ili drugim sličnim mjestima.
Jedini buvljak u Reykjavík, Kolaportið, nalazi se u centru na adresi Tryggvagata 19, a rade samo vikendom. Provjerite im ponudu na Facebook stranici.
Crveni križ ima četiri trgovine, od kojih su tri u centru na adresama Laugavegur 116, Laugavegur 12 i Skólavörðustígur 12. I njihovu ponudu provjerite putem službene Facebook stranice.
Vojska spasa ima dvije trgovine: Hertex na adresi Garðastræti 6 te drugi na adresi Vínlandsleið 6-8, 113.
Svi koji dolaze na Island između rujna i ožujka imaju jednu misiju: vidjeti polarnu svjetlost ili auroru borealias. O tome smo već pisali u članku Island po preporuci lokalaca: Gdje i kada „uhvatiti“ auroru borealis? pa je najbolje da pročitate taj vodič za detaljnije informacije. Postoje i neke ture koje spajaju lov na polarnu svjetlost zajedno s posjetom termalnim jezerima pa ako vas zanima paket 2u1 provjerite i te opcije ili nam se javite da vam sve organiziramo.
Na Island ponesite dobar fotoaparat i na mobitelu ostavite puno mjesta jer ćete stalno fotografirati. Gdje god se okrenete postoji savršen kadar. Vodopada je toliko da će vam dosaditi više fotografirati ih, a nagledat ćete se i duga.
Pazite kako hodate, jer su strme litice česte.
Najpoznatija crna plaža Reynisfjara nalazi se na jugu Islanda, pored malenog ribarskog sela Vík í Mýrdal. Plaža je zapravo nastala od lave koja se izlila u ocean i ohladila u trenutku kad je došla u doticaj s vodom. Nemojte se zbuniti ako naiđete na nešto drugačiji naziv Reynisfjöru, tako lokalci zovu ovu plažu.
Crne plaže nisu za kupanje, ali su fascinantan prizor, jednako kao i ledenjaci. A sve se to nalazi na istom otoku!
Posebno upozorenje za crnu plažu Reynisfjara: Ne približavajte se previše rubu mora jer su valovi koje dolaze iznenadi i jako jako snažni da vas mogu povući. Nerijetko turisti izgube život dok bježe od valova.
Priroda je must za vidjeti, tako da morate ostaviti Reykjavik da biste upoznali Island.
Najam automobila je najbolja stvar koju ćete napraviti na Islandu. Odredite si rutu i krenite u istraživanje od juga do sjevera. Možete Island proći i kamperom, no pripazite na vrijeme. Ako predviđaju jako vjetrovito vrijeme, odustanite od kampera. Uvjerit ćete se zašto kad vidite puno prevrnutih kampera po putu. Jednostavno ne mogu izdržati ogromne nalete vjetrova na Islandu. Našim prijateljima je početkom rujna vjetar odnio krov kampera usred noći, a bili su u njemu s dvoje male djece. Taj stres vam ne treba.
Kupite prepaid karticu za gorivo (iako možete i bez nje). Na benzinskoj pumpi Selfoss blizu Reykjavika ili bilo kojeg većeg naselja kupite prepaid karticu za gorivo te ne zaboravite na PIN. Naime, puno benzinskih pumpi diljem otoka je samoposlužno i tamo možete kupovati jedino putem tih kartica. Najpoznatiji brend je N1.
Iako vjerojatno nećete vidjeti policijske automobile, pazite na ograničenja brzine vožnje jer su kamere posvuda i vrlo vjerojatno ćete u slučaju prekoračenja dobiti kaznu kasnije na kućnu adresu. Kaznu dobijete i ako vozite 52 km/h tamo gdje piše da je ograničenje 50 km/h. Kod Islanđana nema zezancije, jako pazite da se držite ograničenja.
Islandske ceste su ponegdje zahtjevne u smislu da postoji puno rupa, nizbrdica i jednotračnih ulica, pa ako niste baš sigurni u svoju vožnju, otok obiđite u organiziranim turama.
Još jedna opcija jesu autobusi. Postoji nekoliko prijevoznika koji voze po Islandu, poput Reikevic excursions, Sterna i Stræto. Te tri kompanije voze duž tzv. kružne ceste ili Ring Road te do zapadnih fjordova. Odlična opcija da postoje i hop on-hop off autobusi pa možete birati način na koji ćete razgledavati otok.
Na Islandu je popularno i autostopiranje iz očitih (skupih) razloga.
Oko 11% kopna prekrivaju ledenjaci, a neke možete vidjeti na izletu snowmobilom. Posebno iskustvo jest i jahanje islandskih konja, koje su na otok dovukli još Vikinzi, a karakteristični su po tome što su maleni, zimi jako dlakavi te imaju tzv. „praseći korak“ zvan tölt.
Ako na Island idete vidjeti auroru borealis, zaboravite ljeto. Za nju treba hladnije vrijeme. Što se samog vremena tiče, ono je na Islandu nepredvidljivo. Kiša puno pada pa uz sebe uvijek valja imati kišobran (još bolje kabanicu jer stalno puše!) i vodootporne cipele. Uglavnom je oblačno, a u onim trenucima kada se pojave zrake sunca sve postaje magično.
S obzirom na to da je ljeto visoka sezona, tada su i cijene više, baš kao i gužve. Stoga savjetujemo da Island posjetite krajem ljeta, u rujnu ili tijekom zime. Krajolici pod snijegom su zaista fascinantni, a postoji i ogromna šansa da vidite polarnu svjetlost zbog više sati mraka te hladnoće.
Ono što je zaista posebno jest vatromet u Reykjaviku za Novu Godinu. Ako možete, tempirajte posjet Islandu baš tada, mnogim turistima je vatromet na Islandu bolji od onih u New Yorku, Dubaiju ili Sydneyu.
Island te čeka! Odleti u zemlju vatre i leda!
Isplaniraj svoje putovanje iz snova već danas i javi nam se, a naši agenti za putovanja će ti pomoći pronaći najbolju ponudu.
Natrag na nomago.hr
